Zakonom o trgovini NN 87/08., 96/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19., 32/20. i 33/23. uređuje se među ostalim i radno vrijeme udjelatnosti trgovine.

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini NN 33/23. koji će stupiti će na snagu 1. srpnja 2023. godine, uređuje:

• radno vrijeme u djelatnosti trgovine, uz uvođenje općeg pravila o neradnoj nedjelji i neradnim blagdanima te utvrđivanje iznimaka

• proširenje primjene postojećih MTU kod nastavka obavljanja djelatnosti trgovine u prodajnom objektu bez obveze ishođenja novog rješenja o ispunjavanju propisanih uvjeta (MTU) ako je ono već doneseno

• utvrđivanje novčanih kazni za prekršaje u eurima.

I. Radno vrijeme u djelatnosti trgovine

OSNOVNO PRAVILO:

• prodajni objekti su zatvoreni nedjeljom

• prodajni objekti su zatvoreni u dane blagdana.

• prodajni objekti mogu raditi ukupno najdulje do 90 sati tjedno

• trgovac samostalno raspoređuje navedeno radno vrijeme

Trgovine tijekom godine rade od ponedjeljka do subote, u prosjeku 15 sati dnevno.

Prosjek znači da prodajni objekt ne mora raditi svaki dan po 15 sati već može na dnevnoj razini raditi i više ili manje od 15 sati ali maksimalno tjedno smije raditi 90 sati.

Od osnovnog pravila propisane su i IZNIMKE:

• Od neradne nedjelje:

trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini odrediti kao radne.

Trgovci (uključujući sve prodajne objekte, kioske i pokretnu prodaju) ne moraju raditi svih 16 nedjelja već mogu raditi i manje od tog broja a mogu odlučiti da neće raditi niti jednu nedjelju.

U tjednima u kojima nedjelje neće biti određene kao radne, trgovine će moći raditi najviše 90 sati.

Onih 16 tjedana u godini u kojima trgovac odredi nedjelju kao radnu dodaje se po 15 sati pa će trgovine moći će raditi ukupno najdulje 105 sati tjedno, od ponedjeljka do nedjelje (u prosjeku ponovo 15 sati dnevno).

Radnici zaposleni u prodajnom objektu i nadalje smiju raditi najviše 40 sati tjedno u punom radnom vremenu.

• Od neradnog blagdana:

Vlada Republike Hrvatske može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj NN 110/19.

To su u ovoj godini nastavno;

5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja;

15. kolovoza – Velika Gospa;

1. studenoga – Svi sveti;

18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje;

25. prosinca – Božić te

26. prosinca - Sveti Stjepan.

Vlada je i do sada bila za to ovlaštena ali odluka nikad nije donesena.

DODATNE IZNIMKE:

1. Odredbe o tome da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i blagdanom ne primjenjuju se na:

a) otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda

b) prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo

c) prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko

d) prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama

e) prodaju putem automata

f) prodaju na daljinu.

2. Za distribuciju tiska putem kioska (osnovna djelatnost 47.62 NKD 2007) kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica vrijedi posebno pravilo prema kojemu takvi prodajni objekti mogu biti otvoreni nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7:00 sati do 13:00 sati.

3. odredbe o tome da su objekti zatvoreni nedjeljom i blagdanom ne primjenjuju se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio:

a) cjeline proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima

b) bolnica

c) benzinskih postaja

d) željezničkih i autobusnih kolodvora,

e) zračnih luka, luka otvorenih za javni promet, luka unutarnje plovidbe

f) brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila

g) hotela,

h) prostora kulturnih i vjerskih ustanova te

i) drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Ove iznimke iz točke 3. prate i odredbe čl. 89. Zakona o radu kojima je propisana mogućnost drukčijeg uređenja dnevnog i tjednog odmora radnika, ako je riječ o djelatnosti pružanja usluga u bolnicama, radu radnika u lukama i zračnim lukama, željezničkog prometu, poljoprivredi ili turizmu.

VOĐENJE EVIDENCIJE RADNOG VREMENA NEDJELJOM

• Radno vrijeme trgovine

Prema čl. 19. Zakona o fiskalizaciji NN 133/12. – 138/20. obveznici fiskalizacije izdanih računa obvezni su Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, dostaviti podatke o svim poslovnim prostorima u kojima se obavlja djelatnost. Ti podatci, između ostaloga, sadrže i podatke o radnom vremenu i radnim danima.

U svrhu provedbe inspekcijskog postupka Ministarstvo financija, Porezna uprava, dužna nadležnom inspektoru, na njegov zahtjev, dostaviti podatke iz sustava fiskalizacije o radnoj nedjelji trgovca (čl. 57. st. 10. Zakona o trgovini).

• Radno vrijeme i plaća radnika

Trgovci koji će nakon 1. srpnja 2023. godine raditi nedjeljom, obvezni su obratiti pažnju na Zakonom o radu propisanu evidenciju radnog vremena za svaku radnu nedjelju tijekom tekuće godine.

Evidencija može biti u obliku pisane isprave ili elektroničkog zapisa a podatci moraju odgovarati podatcima koji se prijavljuju u sustav fiskalizacije (podaci o poslovnom prostoru).

Sadržaj i oblik evidencije uređen je Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima NN 73/17.

Vođenje evidencije važno je zbog

• tjednog odmora

• obračuna povećane plaće za rad nedjeljom i blagdanom.

a) Tjedni odmor

Prema čl. 75. Zakona o radu tjedni odmor radnik koristi nedjeljom te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.

Dakle radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 74. odnosno tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

To znači da tjedni odmor nedjeljom ne iznosi 24 sata, nego 36 sati neprekidno: 24 (sata tjednog odmora) + 12 (sati dnevnog odmora) = 36 sati.

Obratite pažnju da maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48 sati +12 sati dnevnog odmora.

Ako radnik ne može koristiti odmor u navedenom trajanju, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskoga tjednog odmora odmah nakon okončanja razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

U slučaju nadzora, trgovac mora nadležnom inspektoru omogućiti uvid u navedenu evidenciju.

Evidencija radnog vremena trgovine i evidencija rada radnika moraju biti usklađeni sa podacima Porezne uprave.

b) Obračun povećane plaće radnika

Povećanje plaće za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50 %.

Zakonom i izmjenama i dopunama Zakona o radu 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 precizirano je pravo radnika na povećanu plaću (novi čl. 94.) između ostalog i za rad neradnim danom i blagdanom.

U njemu je precizirano da radnik ima pravo na povećanu plaću, u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50 %.

Zakonom nije precizirano koliko točno iznosi uvećanje za rad blagdanom, nego je samo određeno da ako povećanje plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom nije određeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ono moglo odrediti, radnik će ostvariti pravo na primjereno povećanje plaće.

Pritom je utvrđeno da se pod primjerenim povećanjem plaće smatra povećanje koje se redovito isplaćuje za takav rad, a ako ga nije moguće utvrditi, radnik ostvaruje pravo na povećanje koje odredi sud prema okolnostima slučaja.

Dakle potrebno je provjeriti ugovore o radu i ako ga nema navesti postotak povećanja, ili donijeti posebnu odluku o postocima uvećanja plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom, osvrtom na u neki kolektivni ugovor (koji ne obvezuje poslodavca, ali može poslužiti kao orijentir, pa bi se primjerice povećanje od 30 % ili više, moglo smatrati primjerenim za rad blagdanom ).

II. Proširenje primjene MTU

Za obavljanje djelatnosti trgovine (osim prigodne prodaje) preduvjet je utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta (MTU), sukladnima Pravilniku o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica NN 66/09., 108/09., 8/10. i 108/14

Nakon 1. srpnja 2023. ni trgovci koji nastavljaju s obavljanjem djelatnosti trgovine hranom u prodajnom objektu za koji je prethodno nadležno upravno tijelo donijelo rješenje o ispunjavanju minimalno-tehničkih i drugih propisanih uvjeta, a u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena vezano za prodajni objekt, opremu i sredstva pomoću kojih se obavlja djelatnost trgovine, nisu obvezni podnositi zahtjev nadležnom upravnom tijelu za izdavanje novog rješenja o ispunjavanju propisanih uvjeta, bez obzira na protek vremena od donošenja prethodnog rješenja do nastavka obavljanja djelatnosti trgovine i promjenu prodajnog asortimana, uz uvjet da prodajni objekt stvarno ispunjava minimalne tehničke i druge uvjete propisane važećim Pravilnikom o MTU u pogledu prodaje hrane.

Prijelaznom odredbom čl. 11. Zakona propisano je da s danom njegovog stupanja na snagu (1. srpnja 2023.) prodajni objekti koji ispunjavaju uvjete propisane važećim Pravilnikom o MTU, nastavljaju s radom prema uvjetima iz tog Pravilnika, a iznimno, ako su se stekli uvjeti koji utječu na prodajni objekt, opremu i sredstva, a koji nisu propisani Pravilnikom, potrebno je uskladiti uvjete za obavljanje trgovine s Pravilnikom u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (do 1. siječnja 2024.)

Nevezano za postupak ishođenja minimalnih tehničkih uvjeta pri osiguravanju higijenskih zahtjeva za hranu, odnosno prodajnih objekata koji prodaju hranu, prema Zakonu obveze za trgovce proizlaze iz propisa o hrani, te su obvezni uspostaviti, provoditi i održavati sustave i postupke samokontrole temeljene na načelima sustava HACCP iz čl. 5. st. 2. Uredbe (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane, što uključuje i ispunjavanje infrastrukturnih zahtjeva za objekte i zahtjeva za opremu propisanih predmetnom Uredbom.

III. Prekršajne odredbe i kazne u eurima

1. Otkup izvršenja rješenja o zabrani obavljanja trgovine

Nakon uvođenja eura kao službene valute, novčana svota koja se uplaćuje u državni proračun za obustavu postupka pečaćenja prodajnog objekta ili drugoga pogodnog načina zabrane obavljanja djelatnosti trgovine je u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj NN 57/22. i 88/22 preračunana iz kuna u eure i sada iznosi 3.981,68 EUR.

Specificirana je prekršajna odgovornost za obavljanje djelatnosti trgovine tako da prekršajna odredba uz konkretan opis prekršaja sadržava i članak i stavak propisa na koji se poziva prekršajna odredba te se novčani iznosi za prekršaje propisuju u eurima.

2. Prekršaji

U Zakon su dodani prekršaji koji se odnose na nepridržavanje odredbi o uređenju radnog vremena u trgovini, redefiniran je prekršaj koji se odnosi na obavljanje trgovine u prodajnom objektu za koji prethodni nije izdano rješenje o ispunjavanju propisanih uvjeta te je uz opis svakog prekršaja, dodana materijalna odredba Zakona koja je prekršajem povrijeđena, a novčani iznosi za navedene prekršaje propisani su u eurima.

Skrećemo pažnju: Trgovac, pravna osoba, kao poslodavac, može se kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 660,00 do 39.810,00 € te novčanom kaznom od 530,00 do 9.290,00 EUR za odgovornu osobu te pravne osobe i obrtnika kao poslodavca koji je fizička osoba, ako se:

• ne pridržava propisanoga radnog vremena prodajnih objekata u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno

• ne pridržava odredbe o neradnoj nedjelji

• ne pridržava odredbe o neradnim blagdanima

• ne pridržava propisanog broja dodanih 15 sati, a koje ukupno trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje u 16 tjedana za koje je trgovac odredio radnu nedjelju

• ne pridržava propisanoga radnog vremena za distribuciju tiska putem kioska

• ne vodi evidenciju radnog vremena za svaku radnu nedjelju tijekom tekuće godine u obliku pisane isprave ili elektroničkog zapisa

• nadležnom inspektoru tijekom nadzora ne osigura evidenciju radnog vremena

 

Izvor: FB - OKIŽ