Pravilnikom o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi, Narodne novine 78/15, detaljnije su propisane mogućnosti i uvjeti za navedeno. U nastavku vam dostavljamo informaciju o tome. 1. Novo statističko izvješće na Obrascu OPZ-STAT-1 Na temelju izmjena Općeg poreznog zakona objavljen je Pravilnik o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvještajima i poreznoj nagodbi 78/15 u kojem je propisan i postupak podnošenja statističkih izvještaja za društva koja imaju dospjela, a nenaplaćena potraživanja na obrascu OPZ-STAT-1. Pravilnik je stupio na snagu 25. srpnja 2015.godine a iznimno, prvo statističko izvješće sastavlja se sa stanjem na dan 31. prosinca 2015. i dostavlja Poreznoj upravi do 20. veljače 2016. godine. Obveznici sastavljanja statističkih izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima su porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji na dan sastavljanja izvješća imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja. Pravilnik definira dospjelo, a nenaplaćeno potraživanje kao: 1. potraživanje temeljem dospjelog, a nenaplaćenog računa izdanog sukladno odredbama Zakona o PDV-u, 2. potraživanje temeljem dospjelog, a nenaplaćenog računa izdanog sukladno odredbama OPZ-a. (odnosno ako izdani računi prema Zakonu o PDV-u i Općem poreznom zakonu, nisu naplaćeni u zakonskom ili ugovorenom roku od 30 dana, odnosno 60 dana prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi). Rokovi za sastavljanje statističkih izvještaja i dostava na obrascu OPZ-STAT-1 obveza je do naplate potraživanja u cijelosti ili cjelokupnog otpisa i to tromjesečno. Obrazac se dostavlja elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna TABLICA 1. Putem predanih obrazaca Porezna uprava će dobiti informacije o obveznicima PDV-a koji kasne s plaćanjima prema svojim dobavljačima, odnosno koji posluju protivno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i ne drže se zakonom propisanih rokova za podmirenje svojih obveza, što otvara mogućnost prekršajnih sankcija za neplaćanje računa u roku ili za aktiviranje jamca platca (u Zakonu o PDV-u propisano je da je kupac jamac platac dobavljaču za PDV u situaciji kada poreznom obvezniku koji mu je obavio isporuku nije platio najmanje iznos PDV-a obračunatog u računu u propisanom roku.) 2. Porezna nagodba Pravilnik o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi objavljen je u Narodnim novinama 78/15, i stupio na snagu 25. srpnja 2015. godine. Mogućnost sklapanja porezne nagodbe otvorena je za sve porezne obveznike kod kojih su pokrenuti postupci nadzora s novoutvrđenim poreznim obvezama, osim ako postoji sumnja na počinjenje kaznenog djela. Novoutvrđenim obvezama smatraju se novoutvrđene porezne obveze u postupku nadzora i zatezne kamate utvrđene u poreznom nadzoru za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe. Uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaćanje cjelokupne ili djelomične novoutvrđene obveze u postupku nadzora i odricanje od prava na korištenje redovitih i izvanrednih pravnih lijekova po predmetu nadzora (prigovora, žalbi, tužbi). Porezna se nagodba može sklopiti: - u pravilu, do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru, - iznimno u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu izmjena Općeg poreznog zakona odnosno do 16. rujna 2015. godine (samo sa poreznim obveznikom kojem je u postupku poreznog nadzora do stupanja na snagu novog zakona uručen zapisnik o provedenom poreznom nadzoru, odnosno čija je obveza utvrđena rješenjem koje nije izvršeno, može podnijeti prijedlog područnom uredu Porezne uprave koji je obavio porezni nadzor, za sklapanje porezne nagodbe o obvezi utvrđenoj tim rješenjem. Pri tom je moguće postojeće nedospjele obveze smanjiti za svotu dužnih zateznih kamata, te dogovoriti i nove rokove plaćanja utvrđenih obveza). Predmet porezne nagodbe može biti: - smanjenje novoutvrđene porezne obveze u postupcima u kojima je porezna osnovica utvrđena procjenom - rok plaćanja novoutvrđenih obveza tijekom poreznog nadzora - smanjenje obveze na osnovi utvrđene zatezne kamate te - odricanje poreznog tijela od prekršajnog progona (ako su u skladu s odredbama Prekršajnog zakona ispunjeni uvjeti za primjenu načela oportunosti po čl. 109.b Prekršajnog zakona NN 107/07., 39/13. i 157/13.). Obveze po osnovi utvrđenih zateznih kamata u postupku poreznog nadzora, za razdoblje od dana nastanka poreznih obveza do dana zaključenja porezne nagodbe, ovisno o svoti i roku plaćanja novoutvrđenih poreznih obveza, smanjuju se prema slijedećim kriterijima: tablica 2 Napomena: člankom 26. st. 4. Pravilnika utvrđeno je da se obveze po osnovi utvrđenih zateznih kamata u postupku poreznog nadzora koje proizlaze iz obveze uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje ne mogu smanjivati. Postupak sklapanja nagodbe Nakon provedenoga poreznog nadzora, a prije održavanja zaključnog razgovara, poreznom se obvezniku dostavlja pisana obavijest o visini novoutvrđenih obveza u poreznom nadzoru. Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe treba podnijeti u pisanom obliku (ima propisan sadržaj) na zaključnom razgovoru ili najkasnije u roku od 8 dana od datuma održanoga zaključnog razgovora. Prijedlog se podnosi područnom uredu Porezne uprave koji je obavio nadzor. Porezna nagodba sklapa se u pisanom obliku. Ako porezni obveznik ne ispuni preuzete obveze i uvjete iz porezne nagodbe, nagodba postaje ovršna isprava (čl. 91.e st. 9. OPZ-a) a novoutvrđene obveze iz postupka poreznog nadzora naplaćuju se u cjelokupnom iznosu, kao i zatezne kamate za razdoblje od dana sklapanja porezne nagodbe do dana plaćanja. Ako se porezna nagodba sklapa samo na dio novoutvrđene porezne obveze, porezni (žalbeni) se postupak može nastaviti u odnosu na preostali dio novoutvrđene porezne obveze, a u izreci poreznog rješenja naznačit će se postojanje porezne nagodbe za dio porezne obveze. Sklapanjem porezne nagodbe omogućuje se smanjenje obračunate zatezne kamate i izbjegavanje prekršajnog postupka, no porezni obveznik ostaje bez prava na podnošenje pravnih lijekova. 3. Obvezujuće mišljenje Izmjenama Općeg poreznog zakona Narodne novine 147/08., do 26/15. propisana je ovlast poreznog tijela da donosi obvezujuća mišljenja o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija, odnosno poslovnih događaja i djelatnosti poreznog obveznika, a Pravilnikom o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi Narodne novine 78/15., detaljnije su propisane mogućnosti i uvjeti za to. Pri tom treba istaknuti: - Porezni obveznik plaća za obvezujuće mišljenje, - Mišljenje se izdaje u određenom roku, - Mišljenje se može primjenjivati samo za buduće namjeravane transakcije, - Mišljenjem se ostvaruje pravna sigurnost odnosno onemogućava se drukčije postupanje poreznih inspektora u kasnijem poreznom nadzoru, - Mišljenje se dostavlja podnositelju zahtjeva i ne objavljuje se. Obvezujuća će se mišljenja izdavati za konkretna pitanja podnositelja zahtjeva koja su značajna za porezni tretman budućih i namjeravanih transakcija, poslovnih događaja i djelatnosti, a njihovo područje ograničeno je na: 1. utvrđivanje oporezivih isporuka sa svrhom podjele pretporeza, 2. primjenu poreznih propisa u slučajevima investicijskih projekata koji se realiziraju u Republici Hrvatskoj, čija vrijednost prelazi 20.000.000 kuna, 3. utvrđivanje porezne osnovice poreza na dobitak pri spajanju, podjeli, djelomičnoj podjeli, prijenosu imovine i zamjeni dionica i udjela, osim poreznih postupaka utvrđenih čl. 20.a - 20.r Zakona o porezu na dobit NN 177/14, 4. primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kod obveza poreza na dohodak i poreza na dobitak. Iznimno, područje primjene mogu biti i porezni tretmani poslovnih aktivnosti koje zbog svojih osobitosti nisu usporedive niti uobičajene s poslovnim aktivnostima koje se obavljaju na području Republike Hrvatske. Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja mogu podnijeti: a) porezni obveznik (rezident ili nerezident), njegov opunomoćenik ili porezni savjetnik i b) fizička ili pravna osoba koja još nije stekla status poreznog obveznika ili još nije obavila registraciju djelatnosti, njihov opunomoćenik ili porezni savjetnik. Zahtjev se podnosi putem Ispostave Porezne uprave nadležne za podnositelja nadležnom tijelu: Porezna uprava, Savjetodavno tijelo za obvezujuća mišljenja. Prije podnošenja zahtjeva podnositelj može podnijeti prijedlog za održavanjem prethodnog razgovora s Poreznom upravom, putem e-maila posebno određenog za to, a koji će biti objavljen na internetskim stranicama Porezne uprave, ili u pisanom obliku putem nadležne ispostave Porezne uprave. U tom je slučaju Porezna uprava obvezna podnositelju prijedloga uputiti poziv za održavanje prethodnog razgovora najkasnije u roku od 15 dana od zaprimanja prijedloga. Na prethodnom razgovoru može se iznijeti sva sporna pitanja, činjenice i okolnosti koje bi mogle biti važne za obvezujuće mišljenje. Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja predaje se u pisanom obliku, sa propisanim sadržajem, uz dokaz o uplati troškova izdavanja obvezujućeg mišljenja. Ako je podnositelj zahtjeva zatražio prethodni razgovor, zahtjev se podnosi tek nakon što je prethodni razgovor obavljen. Zahtjev može imati i više pitanja, no sva se moraju ticati samo jednog konkretnog slučaja. Od zahtjeva podnositelj može, pisanim putem, odustati u bilo kojem trenutku prije izdavanja obvezujućeg mišljenja, ali nema pravo na povrat uplaćenih troškova, osim ako Porezna uprava nije ni započela s radom na izdavanju obvezujućeg mišljenja. Porezna uprava ne donosi obvezujuće mišljenje ako: 1. se zahtjev podnositelja odnosi na predmet započetoga poreznog nadzora, predmet sudskog postupka ili postupka u povodom pravnih lijekova 2. se zahtjev podnositelja odnosi na općenito ili hipotetsko pitanje 3. iz sadržaja zahtjeva podnositelja proizlazi da nema stvarnu namjeru poduzimanja poslovnih aktivnosti koje su predmet zahtjeva 4. je riječ o predmetu zahtjeva o kojem se odlučuje u okviru prava na informiranje, prema posebnom propisu 5. podnositelj zahtjeva nije do dana podnošenja zahtjeva uplatio troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja. U tim će slučajevima Porezna uprava obavijestiti podnositelja zahtjeva o ne donošenju obvezujućeg mišljenja i razlozima za to. Porezna uprava izdaje obvezujuće mišljenje u roku od 60 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva. U složenim pitanjima rok se može produljiti, ali najdulje sljedećih 30 dana, a u iznimnim slučajevima (prikupljanja podataka i informacija) i duže. Obvezujuće mišljenje - ima obvezujući učinak za Poreznu upravu, od dana dostave podnositelju zahtjeva. - mora biti kao takvo označeno, te sadrži postavljena pitanja, odgovor, činjenice i pravnu analizu predstavljenog slučaja odnosno transakcije, poslovnog događaja ili djelatnosti. - ne sadrži obrazloženje mišljenja niti pouku o pravnom lijeku pa se podnositelj ne može žaliti na njega. - neće se objavljivati, jer se odnosi samo na određene pojedinačne slučajeve. Porezna uprava voditi će evidenciju o izdanim obvezujućim mišljenjima. Obvezujuće mišljenje prestaje vrijediti ako: - se isto temelji na odredbama propisa koje su izmijenjene ili su prestale vrijediti, a na temelju kojeg je mišljenje izdano je došlo do promjene okolnosti koje imaju bitan utjecaj na obvezujuće mišljenje - se utvrdi da se obvezujuće mišljenje temelji na neistinitim ili nepotpunim podatcima. Troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja u cijelosti snosi podnositelj zahtjeva, i to u sljedećim svotama: · 5.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema zadnjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod do 3.000.000,00 kuna kao i za one koji započinju ili su započeli poslovanje u poreznom razdoblju u kojem se podnosi zahtjev te fizička ili pravna osoba koja još nije stekla status poreznog obveznika i/ili još nije obavila registraciju djelatnosti te kada se obvezujuće mišljenje traži u odnosu na investicijske projekte iz čl. 2. st. 2. t. 2. Pravilnika. · 7.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema zadnjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 3.000.000,00 kuna do 7.000.000,00 kuna · 10.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema zadnjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 7.000.000,00 kuna do 10.000.000,00 kuna · 13.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema zadnjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 10.000.000,00 kuna do 20.000.000,00 kuna · 15.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema zadnjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 20.000.000,00 kuna do 70.000.000,00 kuna · 20.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema zadnjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 70.000.000,00 kuna do 110.000.000,00 kuna · 25.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema zadnjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 110.000.000,00 kuna do 150.000.000,00 kuna · 30.000,00 kuna za podnositelje zahtjeva koji prema zadnjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod veći od 150.000.000,00 kuna Podnositelj zahtjeva uplaćuje troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja na HR1210010051863000160 - prihod Porezne uprave od obvezujućih mišljenja, model „HR64“ brojčana oznaka vrste prihoda 5673-20181 i osobnoga identifikacijskog broja (OIB-a) podnositelja zahtjeva u pozivu na broj primatelja. 4. Ispravak porezne prijave Prema odredbama Općeg poreznog zakona Narodne novine 147/08., 26/15 odnosno Pravilnika o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi Narodne novine 78/15 uvodi se obveza ispravka prijave na poziv poreznog tijela u roku koji odredi porezno tijelo. Porezna uprava može, u slučajevima u kojima to ocijeni potrebnim, do isteka roka zastare, pozvati poreznog obveznika da ispravi prijavu u ostavljenom roku koji ne može biti dulji od 30 dana od zaprimljenog poziva. Ako se porezni obveznik ne odazove pozivu, Porezna će uprava pokrenuti postupak poreznog nadzora, a radi detaljne provjere točnosti i vjerodostojnosti podataka i knjigovodstvene dokumentacije poreznog obveznika. Ove odredbe ne utječu na dosadašnje odredbe zakona (čl. 65 i 66. Općeg poreznog zakona), sukladno kojima porezni obveznik ima nakon podnošenja porezne prijave mogućnosti ispravka : - ako je podnio poreznu prijavu koju prema odredbama posebnog propisa nije bio obvezan podnijeti, može odustati od podnesene porezne prijave u roku od trideset dana od dana podnošenja porezne prijave, ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, - može ispraviti prijavu ako uoči da je porezna prijava koju je podnio ili koja je podnesena za njega netočna ili nepotpuna te da zbog toga može doći do manje ili više plaćenog poreza, u roku od dvanaest mjeseci od isteka roka za podnošenje prijave. Nakon dobrovoljnog ispravka porezne prijave od strane poreznog obveznika započinje porezni nadzor, - dopušta se mogućnost ispravka prijave zbog primjene propisa Europske unije, a najdulje do zastarnih rokova propisanih odredbama propisa Europske unije (primjerice Uredbom Vijeća 904/2010 dopušten je rok od 5 godina za ispravak podataka u bazi VIES), - ima obvezu ispravka prijave u roku od 15 dana od izvršnosti, odnosno pravomoćnosti odluke u slučajevima u kojima bi se ispravak prijave trebao provesti nakon izvršnosti rješenja o nadzoru ili pravomoćnosti sudske odluke (primjerice presuda kojom se poništava presuda na temelju koje je porezni obveznik morao isplatiti zaostale plaće radniku te pripadajuće poreze i doprinose) ili odluke drugog tijela (npr. odluka ministarstva kojom je odlučeno da porezni obveznik nije bio obvezan plaćati određeni porez), a koja je donesena nakon isteka redovitog roka za ispravak prijave. DOKUMENT