Vijeće i Europski parlament u prosincu su postigli dva važna dogovora za građevinski sektor: dogovor o Uredbi o građevnim proizvodima te dogovor o reviziji Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Cilj je tih dogovora putem građevinskog sektora poduprijeti europski Zeleni plan, smanjiti uvoz energije u EU te troškove građana i poduzeća obnovom postojećih zgrada, posebno onih s najnižom energetskom učinkovitošću. Cilj mu je i poboljšanje informiranosti o energetskoj učinkovitosti u građevinskom sektoru, financijskim institucijama, javnim tijelima te među građanima. Ove će mjere doprinijeti i razvoju gospodarstva, s obzirom na pojavu novih radnih mjesta u području obnovljivih izvora energije, održivom građevinskom sektoru i novim tehnologijama.

Kako navodi Vijeće EU-a, građevinski sustav čini gotovo 5,5% europskog BDP-a i zapošljava oko 25 milijuna osoba u više od 5 milijuna poduzeća.

Industrija građevnih proizvoda obuhvaća 430 tisuća poduzeća u EU-u, s ukupnim prometom od 800 milijardi eura. Uglavnom su to mala i srednja poduzeća, ključna za gospodarsku i društvenu vrijednost u lokalnim zajednicama europskih regija i gradova.

Uredbom o građevnim proizvodima ažurira se postojeće zakonodavstvo iz 2011., a dio je paketa mjera Europske komisije iz 2022. za ostvarenje ciljeva Europskog zelenog plana. Ova će Uredba ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju građevinskog sektora, a njome će se riješiti normizacija građevnih proizvoda i omogućiti im se slobodno kretanje na tržištu, smanjiti administrativno opterećenje putem digitalizacije i osigurati da ti proizvodi budu u skladu s načelima kružnog gospodarstva. Mjere koje Uredba predviđa su razvoj novih građevinskih tehnologija, stvaranje digitalne putovnice za građevne proizvode te utvrđivanje ovlasti za postupke zelene javne nabave. Isto tako, građevni proizvodi će u budućnosti iziskivati manje resursa i stvarati manje zagađenja i otpada te tako omogućiti građevinskom sektoru da bude među ključnim akterima zelene i digitalne tranzicije.

Ostvarenju ciljeva Zelenog plana doprinijet će i prijedlog revizije Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Prema Europskoj komisiji, zgrade u EU-u odgovorne su za 40% potrošnje energije i 36% emisija stakleničkih plinova u Europi povezanih se energijom. To se posebno odnosi na sustave grijanja prostora i vode koji prema Eurostatu čine 80% potrošnje energije u kućanstvima; ta se potrošnja uvelike može smanjiti poboljšanjem sustava izolacije i grijanja. Kako bi potakla obnavljanje više od 35 milijuna zgrada i otvaranje 160 tisuća radnih mjesta u građevinskom sektoru, Komisija  je 2020. pokrenula Strategiju vala obnove. Uz to, u okviru Zelenog plana oformljen je paket inicijativa i prijedloga za reviziju zakonodavstva Unije „Spremni za 55 %”, s namjerom da ono postane usklađeno s klimatskim ciljevima za 2030. i 2050. koji su dio obvezujućeg prava EU-a.

Novim prijedlogom utvrđuju se zahtjevi o energetskoj učinkovitosti novih i obnovljenih zgrada u Uniji te o smanjenju emisija stakleničkih plinova. Prema glavnim ciljevima, nove zgrade trebale bi do 2030. biti zgrade s nultim emisijama, a cjelokupni fond zgrada bi do 2050. trebao postati klimatski neutralan. Uz smanjenje zagađenja, to će znatno smanjiti i potrošnju energije za građane i poduzeća. Prijedlog uključuje i postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju, s ciljem potpunog ukidanja kotlova na fosilna goriva do 2040. Kad je riječ o potrošnji energije, države članice morat će uvesti mjere za njeno smanjenje i to za najmanje 16% do 2030., te 20 do 22% do 2035. Gdje je tehnički i gospodarski primjenjivo, države članice bit će obvezne postupno uvoditi solarne instalacije u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini i namjeni.

Neučinkovite zgrade često su povezane s energetskim siromaštvom i socijalnim problemima. S obzirom na to da su građevinski radovi skupi, putem dodatnih sredstava iz proračuna EU-a, a u okviru nacionalnih planova oporavka i otpornosti, osigurat će se da ranjiva kućanstva te mikro, mala i srednja poduzeća ne snose preveliki teret tih troškova.

Pravila o energetskim svojstvima zgrada ne odnose se na poljoprivredne zgrade i zgrade kulturne baštine, a države članice EU-a moći će proširiti izuzeće i na zgrade zaštićene zbog svojih arhitektonskih ili povijesnih zasluga, na privremene zgrade te na crkve i mjesta bogoslužja.

Navedene mjere primijenit će se na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u raznim sektorima uz snažan mehanizam praćenja i provedbe, a prije stupanja na snagu slijedi službeno usvajanje ovih dogovora od strane Parlamenta i Vijeća.

Više informacija o kružnim građevnim proizvodima možete pronaći ovdje, a o reviziji Direktive o energetskim svojstvima zgrada, ovdje.

O uštedi energije i mjerama za smanjenje potrošnje možete se informirati ovdje, a o novim inicijativama Unije za povećanje udjela obnovljivih izvora energije, ovdje.

Foto: freepik.com