Jedan od najdugovječnijih članova Udruženja obrtnika Bujštine - Umag bio je filigran-zlatar Gjon Lekaj koji je krajem ožujka, preminuo u 91. godini. Na životno zanimanje i put koji ga je doveo u ovdašnje podneblje itekako je utjecala obiteljska tradicija izrade nakita. Filigranski posao je obiteljski zaštitni znak, za što su zaslužni Gjon i dvojica braće koji desetljećima čuvaju tu tradiciju. Iza sebe ostavilja znakovit trag u obrtništvu Bujštine i Istre, a i Hrvatske. Zavolio je posao svojih predaka i ostao uz njega cijeli životni vijek, do zadnjih dana. U ranoj mladosti je pokazivao sklonost za izadu nakita učeći od oca tajne filigranstva. Stručni ispit za filigrana polaže 1956., a za zlatara tri godine kasnije. Bezbrojne su Gjonijeve rukotvorine u filigranskoj tehnici unikatne i predstavljaju tradicijske i izvorne modele nakita koji se izrađuju u Prizrenu, odakle je u Umag stigao ovaj umaški samozatajni umjetnik. Saznanje da proizvodi njegove obitelji i brojnih filigrana-zlatara iz Prizrena završavaju u Americi, zemljama Europe, te u Hrvatskoj, potaknuli su Gjona u mladosti na promišljanje o samostalnom obrtu i potrazi nove životne sredine. Spletom okolnosti u ljeto 1965. godine se skrasio u Umagu, iako je prije toga pohodio Pulu. Na preporuku je došao u Umag koji ga na pravu osvaja i ostaje mu vjeran šest desetljeća. Radeći je stekao prijateljstva, ponajviše među obrtnicima i mještanima. Neumorno i strpljivo je desetljećima stvarao prava umjetnička djela - najviše “pletući” unikatne naušnice, ogrlice, narukvice, privjeske, pa čak i prstenja od izuzetno tankih srebrnih niti. Nije to umijeće stvaranja prošlo nezamijećeno godine 2011. je Lakaju stiglo vrijedno priznanje Hrvatske obrtničke komore, da ono što on radi predstavlja obrt s tradicijom, zbog čega njegovi proizvodi imaju znak stvaralačke izvrsnosti. Rijetki se mogu podičiti s takvom robnom „markom“ izrade hrvatskoh narodnog nakita s etnografskim obilježjima. Raritetne i svakovrsne rukotvorine umaškog filigrana-zlatara umjetnička su djela. Neiscrpno nadahnuće i „desna ruka“ pri stvaranju zahtjevnog nakita bila mu je supruga Flora. Osmislio je i izradio bogatstvo filigranskih umjetnina što potvrđuju i vrijedna „odlikovanja“ koja su ga veselila kao i sva druga priznanja. Prvo ono Hrvatske obrtničke komore u srpnju 2016. godine kad mu dodijeljuju Povelju za izniman doprinos razvoju obrtništva i obrtničkih institucija, a onda i Obrtničke komore Istarske županije koja mu uručuje Povelju “Istarske zlatne ruke” sredinom 2020. godine za njegvo visokovrijedno stvaralaštvo. Ta, ali i ostala priznanja koja je Gjon Lekaj primio od Udruženja obrtnika Bujštine za 55. godina obrtništva u prosincu 2022., te grada Umaga iste godine, svjedoče o njegovom umjetničkom stvaralaštvu s filigranskim obilježjima.