Nastavak obrta uz mirovinu, obiteljski obrt i jednostavniji nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika među ključnim promjenama

Hrvatski sabor donio je izmjene i dopune Zakona o obrtu, temeljnog propisa koji uređuje uvjete za obavljanje obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje za obrtnička zanimanja te organizaciju i djelovanje komorskog sustava.

Izmjene donose niz konkretnih novosti za obrtnike, od nastavka rada nakon ostvarivanja prava na mirovinu i nastavka poslovanja nakon smrti obrtnika do zakonskog uređenja obiteljskog obrta, pojednostavljenja pojedinih obveza u poslovanju i smanjenja komorskog doprinosa. Brojne izmjene koje je HOK predlagao tijekom rada na Zakonu danas su dio zakonskih rješenja, a proizlaze iz potreba obrtnika i problema s kojima se susreću u svakodnevnom poslovanju.

„Zakon o obrtu temeljni je zakon za više od 140 tisuća obrtnika koji danas posluju diljem Hrvatske i zato svaka njegova izmjena ima konkretne posljedice za velik broj ljudi, njihove obitelji i zaposlenike. Važno nam je da propisi prate stvarne potrebe obrtnika, a ne da im stvaraju nove prepreke. Brojna rješenja koja smo tijekom ovog procesa predlagali danas su dio Zakona, ali na tome ne stajemo. Nastavit ćemo inzistirati na punoj mirovini uz nastavak obavljanja obrta, kao i na mogućnosti rada nedjeljom za obiteljske obrte u trgovini“, rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.

Nastavak obrta uz mirovinu

Jedno od pitanja na kojima je HOK godinama inzistirao jest položaj obrtnika nakon ostvarivanja prava na mirovinu. Od 1. siječnja ove godine obrtnicima koji su navršili 65 godina omogućeno je nastaviti obavljati obrt uz isplatu pola starosne mirovine. Donesenim izmjenama Zakona o obrtu mogućnost nastavka obavljanja obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu uređuje se i u Zakonu o obrtu, u skladu s propisima koji uređuju mirovinsko osiguranje.

„Dugo smo tražili da obrtnici nakon ostvarivanja prava na mirovinu ne moraju birati između mirovine i nastavka svog obrta. Od početka ove godine mogu nastaviti raditi i primati pola mirovine, ali tu ne želimo stati. Naš je cilj puna mirovina uz mogućnost zadržavanja obrta i na tome nastavljamo raditi“, poručio je Kratohvil.

HOK nastavlja raditi na mogućnosti da obrtnici uz zadržavanje obrta primaju punu starosnu mirovinu. Nakon razgovora predsjednika HOK-a Dalibora Kratohvila i ministra gospodarstva Ante Šušnjara najavljen je nastavak razgovora s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike o potrebnim izmjenama mirovinskih propisa.

Nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika

Jednostavnije se uređuje nastavak poslovanja obrta nakon smrti obrtnika. Ako nasljednici još ne ispunjavaju propisane stručne uvjete za obavljanje vezanog obrta, omogućuje se imenovanje privremenog poslovođe koji ispunjava potrebne uvjete i može voditi obrt tijekom postupka nasljeđivanja. Tako obrt može nastaviti poslovati dok traje postupak nasljeđivanja i dok nasljednik ne stekne potrebne uvjete.

Obiteljski obrt

Zakonom se uređuje obiteljski obrt, odnosno obrt u kojem obrtniku u obavljanju djelatnosti pomažu članovi njegova obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. Time se zakonski uređuje način rada koji je već prisutan u brojnim obrtima, a posebno je važan za obiteljske obrte u kojima se posao, znanje i iskustvo prenose na sljedeću generaciju.

HOK već dulje vrijeme traži da se obiteljskim obrtima u trgovini omogući rad nedjeljom kada rade isključivo obrtnik i članovi njegove obitelji. Mali obiteljski obrti ne mogu se izjednačavati s velikim trgovačkim sustavima, posebno kada je riječ o trgovinama koje su u pojedinim sredinama jedino mjesto opskrbe te obrtima čije je poslovanje vezano uz vikend potražnju, primjerice uz groblja, svetišta i turistička odredišta. Ovaj prijedlog nije obuhvaćen donesenim izmjenama Zakona, ali ostaje jedan od naših zahtjeva na čijem ćemo usvajanju nastaviti raditi.

Izdvojeni pogoni i elektronička komunikacija

Pojednostavljuju se i obveze vezane uz pojedine izdvojene pogone. Iznimka od obveze imenovanja poslovođe propisuje se za izdvojene pogone koji služe kao skladišta, samoposlužne aparate te objekte u kojima se pružaju usluge smještaja u kućama za odmor bez pripreme i usluživanja hrane. Kod samoposlužnih aparata koji mogu biti postavljeni na više lokacija to znači da više neće biti potrebno imenovati poslovođu za svaku takvu lokaciju.

Uvodi se i obveza prijave adrese elektroničke pošte prilikom upisa obrta u Obrtni registar. Riječ je o promjeni koju HOK traži već niz godina, a koja će omogućiti izravniju elektroničku komunikaciju s obrtnicima.

Naukovanje te naučnički i majstorski ispiti

Promjene obuhvaćaju i naukovanje te naučničke i majstorske ispite. Razdvajaju se evidencija i verifikacija ugovora o naukovanju: evidenciju će voditi ustanove za strukovno obrazovanje, dok će za verifikaciju ugovora biti nadležan HOK. Naučnički ispit provodit će se pred zajedničkim povjerenstvom HOK-a i škole, a uređuju se i rokovi vezani uz osiguravanje mjesta za naukovanje prije početka školske godine.

„Nedostatak kvalificiranih radnika jedan je od problema s kojim smo upoznati direktno sa terena. Obrazovanje za obrtnička zanimanja mora biti povezano sa strukom i učenjem kroz rad. Obrtnici najbolje znaju koja su znanja i vještine potrebni za pojedino zanimanje i zato moraju imati svoju ulogu u obrazovanju novih generacija“, rekao je Kratohvil.

Komorski doprinos

Smanjuje se i komorski doprinos, odnosno najviša zakonom propisana stopa s 2 na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, što za obrtnike znači manji mjesečni iznos komorskog doprinosa. Prema procjenama HOK-a, za komorski sustav riječ je o približno 5,2 milijuna eura manje prihoda godišnje. U okolnostima u kojima su troškovi poslovanja i dalje visoki, smatramo važnim da i komorski sustav preuzme svoj dio tereta i konkretno doprinese rasterećenju obrtnika. Obrtnicima će, kao i do sada, kroz komorski sustav biti dostupni stručna i pravna pomoć, informiranje i savjetovanje, edukacije te zastupanje njihovih interesa na lokalnoj i nacionalnoj razini.

HOK će i dalje prema nadležnim institucijama zastupati zahtjeve koji dolaze izravno od obrtnika, s ciljem jednostavnijeg poslovanja, manjeg administrativnog opterećenja i stvaranja uvjeta u kojima obrt može dugoročno ostati održiv i konkurentan oblik poslovanja. Zakon na snagu stupa 1. siječnja 2027. 

Izvor: www.hok.hr